Znate li što sve ne smijete imati u prtljažniku kad iz susjedne države ulazite u Hrvatsku?

Povratak s proslave božićnih i novogodišnjih blagdana iz BiH za dijasporu se može pretvoriti u pravi financijski košmar ako se u prtljažniku nalaze domaće delicije. EU primjenjuje rigorozna pravila o uvozu namirnica životinjskog podrijetla, pa omiljeni bakin sir, djedova slanina i pršut ili domaća rakija često završe u kanti za smeće uz paprene novčane kazne, piše Večernji.

Za svake blagdane i/ili praznike, kada ljudi putuju u inozemstvo, postavlja se pitanje što se legalno smije, a što ne smije prenijeti preko granice, koliko kutija cigareta smije biti u autu, hoće li vam "zalijepiti" kaznu ako vam u prtljažniku nađu dva koluta sira i "tablu" špeka, je li dopušteno prenijeti jednaku količinu piva i vina, što je sa žestokim alkoholnim pićima... Upravo zbog svih tih pravila, kojih je toliko da ih katkada nije lako zapamtiti ni samim carinicima, donosimo popis svih stvari koje smijete odnosno ne smijete unijeti u Hrvatsku.

Ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH), limit za uvoz robe po osobi ne smije premašivati 430 eura u pomorskom i zračnom prometu te 300 eura u svim ostalim vrstama prijevoza, odnosno 150 eura za putnike mlađe od 15 godina, neovisno o tome kojim se prijevoznim sredstvom putuje. Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda.

Visoke kazne

Dopušteno je po osobi unijeti 20 kg svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Kada putujete iz BiH u RH, možete sa sobom nositi određene količine voća i povrća, ali uz značajna ograničenja i specifične uvjete. Općenito, EU dopušta unos svježeg voća i povrća, osim krumpira, do 5 kg po osobi.

Međutim, važno je napomenuti da ova opća dozvola ima važnu iznimku. Za većinu voća i povrća, poput jabuka, krušaka, rajčica, mrkve, cikle, celera, rotkvica, kupusa, cvjetače, kelja, zelene salate, radiča, endivije, đumbira, šafrana i kurkume trebate posjedovati fitosanitarni certifikat izdan od nadležnog fitosanitarnog tijela zemlje podrijetla. Fitosanitarni pregled obavljaju fitosanitarni inspektori na graničnim kontrolnim postajama. Iznimka od fitosanitarnih propisa i za koje nije potreban fitosanitarni certifikat su određene vrste tropskog voća: ananas, svježi ili suhi kokosov orah, durijan, banane te datulje. Ove namirnice mogu se unijeti bez ograničenja, odnosno u razumnim količinama za osobnu upotrebu.

Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu "opaliti" po džepu kaznom koja može iznositi i do 13.300 eura. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je što i koliko ste toga pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe propisana je novčana kazna od 265 do 6600 eura.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako je riječ o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, propisana je novčana kazna od 400 do 13.300 eura.